Program internacionalne mature (International Baccalaureate Diploma Programme – IBDP) nastao je 1968. godine u Ženevi sa ciljem da učenicima koji planiraju da upišu studije van granica svoje zemlje obezbedi međunarodno priznatu kvalifikaciju za upis na fakultet. Program je namenjen učenicima trećeg i četvrtog razreda gimnazije i omogućava im da steknu međunarodno priznatu diplomu koja umnogome olakšava upis na fakultete širom sveta.
U toku dvogodišnjeg obrazovanja učenici pohađaju nastavu iz šest predmeta, od kojih tri predmeta prate na standardnom, a tri na visokom nivou. Obavezni deo programa Međunarodne mature čine:
- Teorija znanja (Theory of Knowledge)
- Akademski istraživački rad (Extended Essay)
- Aktivnosti u sklopu CAS (Creativity, Activity and Service) programa, koji obuhvata kreativne i sportske aktivnosti i društveno-korisnu angažovanost
Na kraju druge godine programa, odnosno četvrtog razreda gimnazije, učenici polažu završne ispite iz šest predmeta koji se eksterno ocenjuju, što znači da konačnu ocenu ne daje predmetni nastavnik, već eksterni ocenjivač. Ocene su na skali od 1 (najniža) do 7 (najviša). Učenik može osvojiti najviše 3 dodatna boda za ostvarene rezultate iz istraživačkog eseja (Extended Essay) i teorije znanja (Theory of Knowledge), tako da maksimalan broj bodova koje učenik može da ostvari iznosi 45.
Svaka škola, ili grupa škola koja želi da postane Svetska škola za Internacionalnu maturu – IB World School, mora prvo biti autorizovana. Zahtevi su isti za sve škole, a procedura je osmišljena tako da su škole dobro pripremljene da uspešno sprovode programe. Sve svetske škole koje primenjuju program za Internacionalnu maturu su obavezne da učestvuju u tekućem procesu revizije i razvoja, koristeći iste programske standarde i prakse.
Za upis na Program internacionalne mature u državnim školama u Republici Srbiji, učenici nakon završenog drugog razreda gimnazije polažu poseban prijemni ispit koji se sastoji od provere znanja iz tri predmeta: srpski jezik i književnost, engleski jezik i matematika. Selekcija kandidata vrši se na osnovu opšteg uspeha prvog i drugog razreda gimnazije i uspeha na posebnom prijemnom ispitu. Maksimalan broj učenika koji se mogu upisati u odeljenje je 20.
Diploma se dodeljuje učeniku koji:
- ostvari najmanje 24 boda, pri čemu učenik mora da ostvari najmanje 12 bodova iz predmeta koje je slušao na visokom nivou i najmanje 9 bodova iz predmeta koje je slušao na standardnom nivou;
- uspešno savlada tri elementa koji čine okosnicu programa Međunarodne mature, a to su Extended Essay, Theory of Knowledge i CAS. Ocene iz istraživačkog eseja (Extended Essay) i teorije znanja (Theory of Knowledge) su u rasponu od A (najviša) do E (najniža), pri čemu je ocena E neprelazna;
- ne dobije ocenu 1 ni iz jednog predmeta;
- ne dobije ocenu 2 iz više od dva predmeta;
- ne dobije ocenu 3 ili nižu ocenu iz više od tri predmeta;
- ne prekrši pravila i principe akademske čestitosti.
Nastava se izvodi na engleskom jeziku, osim iz predmeta srpski jezik i književnost, gde učenici nastavu prate na svom maternjem jeziku.
Napredovanje učenika prati koordinator Programa internacionalne mature i predmetni nastavnici.
Predmeti se mogu izučavati na višem nivou ili na standardnom nivou. Najmanje tri i ne više od četiri predmeta se polažu na višem nivou (240 sati nastave), dok se ostali predmeti izučavaju na standardnom nivou (150 sati nastave). Učenici mogu da izučavaju predmete i polažu ispite na engleskom i na srpskom jeziku.
Sve informacije o programu Internacionalne mature mogu se naći na sajtu Organizacije za program internacionalne diplome.
Pored disciplinarnog i interdisciplinarnog pristupa učenju, program Internacionalne mature sadrži tri ključna elementa koji proširuju obrazovno iskustvo učenika i motivišu ih da primene svoja znanja i veštine:
- Prošireni esej zahteva od učenika da se uključe u nezavisno istraživanje kroz detaljno proučavanje pitanja koje se odnosi na jedan od predmeta programa koje izučavaju. Opcija proširenog eseja o svetskim studijama omogućava učenicima da se fokusiraju na temu od globalnog značaja koju istražuju kroz prizmu najmanje dva predmeta programa Međunarodne mature.
- Teorija znanja razvija koherentan pristup učenju koji objedinjuje akademske discipline. Unutar ovog kursa o kritičkom mišljenju učenici istražuju prirodu znanja i produbljuju svoje razumevanje znanja.
- Kreativnost, aktivnost, usluga (CAS) uključuje učenike u niz aktivnosti zajedno sa njihovim akademskim učenjem u celokupnom programu. Kreativnost ohrabruje učenike da se uključe u stvaranje umetnosti i kreativno razmišljanje. Aktivnost teži razvoju zdravog načina života kroz fizičku aktivnost. Saradnja sa zajednicom nudi sredstva za novo učenje sa akademskom vrednošću. Tri segmenta CAS -a podržavaju razvoj učenika u kontekstu ličnog razvoja i međuljudskih odnosa putem iskustvenog učenja i pružaju priliku za samospoznavanje.
Učenici na kraju programa polažu pismene ispite, koje ocenjuju spoljašnji ispitivači. Učenici takođe završavaju zadatke ocenjivanja u školi, koji su inicijalno zadati
od strane nastavnika, a zatim ih moderiraju spoljašnji moderatori, ili se šalju direktno spoljašnjim ispitivačima.
Ocene za svaki predmet kreću se od 1 (najniža) do 7 (najviša). Učenici mogu biti nagrađeni sa najviše tri dodatna boda za kombinovane rezultate na teoriji znanja i iz proširenog eseja. Diploma se dodeljuje učenicima koji steknu najmanje 24 boda, uz određeni minimalni nivo učinka u toku čitavog programa i po oceni nivoa učešća i uspešnosti u komponenti Kreativnost, aktivnost, usluga. Najviši ukupan broj bodova koje učenik može dobiti je 45.
Ocenjivanje je povezano s kriterijuma, što znači da se uspešnost učenika meri prema unapred utvrđenim kriterijumima ocenjivanja na osnovu ciljeva i ishoda svakog nastavnog predmeta, a ne na osnovu uspešnosti drugih učenika koji polažu iste ispite. Opseg rezultata koje su učenici postigli ostaje statistički stabilan, a univerziteti
vrednuju doslednost ocenjivanja u okviru ovog programa.
Gimnazije u Republici Srbiji koje realizuju Program internacionalne mature su: