
Epidemija pokazala koliko su istraživači bitni za Srbiju
Naša najveća laboratorija za ispitivanje zaraženih korona virusom – „Huo-yan nacionalna laboratorija za molekularnu detekciju infektivnih agenasa Beograd“ otvorena je u Kliničkom centru Srbije, uz pomoć Pekinškog instituta za genomiku, pod okriljem Vlade Republike Srbije.
Pekinški institut za genomiku je svetski lider u sekvenciranju genetskog materijala za istraživanje virusa. Najzaslužniji za uspostavljanje veze između tog institua i Vlade Republike Srbije je dr Radoje Drmanac, naš izuzetno uspešan molekularni biolog, ali i uspešan poslovni čovek koji dugo živi u SAD.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Vladimir Popović izjavio je da je ispitivanja uzoraka pacijenata za koje se sumnja da su pozitivni na korona virus počelo u četvrtak, 23. aprila.
U njoj su, kao pomoć u borbi protiv epidemije, okupljeni istraživači iz instituta i sa fakulteta, koji su pod okriljem našeg ministarstva. Njih ukupno 45, iz 10 naučnih institucija. Najviše ih dolazi iz Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, rekao je on.
Državni sekretar istakao je da je Ministarstvo ponosno na ove istraživače, koji su se dobrovoljno angažovali u teškim okolnostima, kao i na njih još bar 40, koji su angažovani u Institutu „Torlak“, Nacionalnoj referentnoj laboratoriji u Batajnici i drugim laboratorijama.
Popović je ocenio da je i ova epidemija pokazala koliko su istraživači bitni za Srbiju i koliko je naša nauka razvijena. On je kazao da je primetio neverovatan entuzijazam koji deo naših istraživača u poslednje mesec dana pokazuje u nastojanjima da sistemski pomognu u borbi sa pandemijom.
Popović je rekao da, pre svega misli, na rad 22 istraživača sa instituta i fakulteta širom zemlje, koje je Ministarstvo okupilo u radnoj grupi, na čelu sa koordinatorima dr Marinom Soković, pomoćnikom ministra za nauku, i prof. dr Tatjanom Pekmezović, prodekanom za nastavu Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Oni svakog danas analiziraju najrelevantnije svetske naučne radove i značajne, proverene izvore širom planete. Zatim pripreme i proslede kratku pisanu informaciju, koju svakodnevno šaljemo u kabinet predsednice Vlade i Zdravstveni krizni štab, čiji sam član. To su preporuke koje su veoma često granična istrživanja u nauci i donose najnovije terapije, ali se neke od tih informacija i tih saznanja mogu odmah iskoristiti u aktivnostima naših lekara i uopšte u borbi protiv epidemije. Više tih predloga je prihvaćeno i njihova primena je u toku, što nas takođe čini ponosnim, istakao je Popović.
On je ukazao da je kada je reč o osnivanju laboratorije postojala saradnja sa Ministarstvom zdravlja, a da je kompletna laboratorijska oprema stigla iz Kine. O veličini ovog istraživačkog centra govori činjenica da će se raditi minimalno 2.000 testova dnevno, čime se kapaciteti Srbije za testiranje podižu za više od 50%.
Direktorka Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i koordinator ove laboratorije dr Jelena Begović ocenila je da je sve spremno za početak ispitivanja uzoraka u laboratoriji „Vatreno oko“ i da je početna faza rada uspešno prebrođena. Ona je navela da ceo proces od momenta kada počne ispitivanje uzorka do dobijanja rezultata – traje pet časova.
Automatizovan je najvažniji deo procesa koji kod manuelnog ispitivanja dugo traje. Sada je ceo postupak skraćen i to će nam pomoći da se znatno uveća broj uzoraka koji se obrađuje, kazala je Jelena Begović.
Dr Begović objasnila je da velika laboratorija „Vatreno oko“, koja se prostire na 750 metara kvadratnih u svom sastavu ima četiri manje laboratorije. Prema njenim rečima, laboratorija će biti od velike koristi i kada prođe pandemija virusa korona, jer će se koristiti za dijagnostikovanje infektivnih agenasa – virusa i bakterija.