
Fabrici: Srbija već deo EU kada je u pitanju obrazovanje
Šef Delegacije EU Sem Fabrici otvorio je dvodnevnu konferenciju „Saradnja Srbije i EU – Stvaranje mogućnosti za unapređenje obrazovanja kroz Erazmus plus program“ i poručio da je Srbija od 2019. godine, time što je postala punopravna članica u tom programu, u oblasti obrazovanja već deo Evropske unije.
Fabrici se u uvodni deo konferencije uključio preko „zum“ platforme. On je tom prilikom rekao da je mnogo mladih ljudi iz Srbije prošlo kroz „Erazmus plus“ i istakao da taj program predstavlja deo puta Srbije ka EU.
On je rekao da je Srbija deo različitih obrazovnih programa i da je 10.000 mladih ljudi, studenata, prosvetnih radnika bilo deo programa mobilnosti kroz Erazmus plus od 2019. godine.
U tom smislu, Srbija je već deo EU, kazao je Fabrici i naveo da je u programu učestvovalo 1.220 obrazovnih institucija, a da je za to izdvojeno više od 70 miliona evra.
Takođe, kroz program je od 2019. prošlo 300 studenata i profesora koji su iz EU došli u Srbiju.
Fabrici je ocenio da je nastavljanje finansiranja programa Erazmus plus snažna politička poruka EU i dodao da će biti pokrenut i novi program u okviru novog budžeta, ali da će se i sa 100 miliona evra pokriti period na koji je pandemija koronavirusa negativno uticala, za šta je krajnji rok za prijavu na poziv 29. oktobar.
Fabrici je ohrabrio Srbiju da nastavi da učestvuje u punom kapacitetu, kao punopravna članica u programu Erazmus plus i u budućem periodu.
Pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Aleksandar Jović istakao je da je program Erazmus plus veoma doprineo razvoju obrazovanja u Srbiji i to pre svega njegovoj internacionalizaciji.
Kako je kazao, od početka programa 2014. godine, iako je Srbija imala ograničen pristup fondovima, uspela je da bude lider Zapadnog Balkana u broju odobrenih projekata koje su naše institucije koordinirale i sredstava koja su za to dobijena.
Istakao je da ta sredstva nisu krediti, već su donacije koje EU daje za razvoj obrazovanja i dodao da je Srbija od 2014. do 2018. godine uspela da dobije oko 140 miliona evra pomoći za razvoj obrazovanja i to na svim nivoima – od predškolskog do visokog obrazovanja.
Naveo je da je Srbija 2019. uspela da postane programska zemlja i istakao da samo šest zemalja koje nisu članice EU imaju taj status koji omogućava i potpun pristup fondovima.
Teško je izdvojiti projekat koji bi bio odraz celog ovog programa, ali bitno je istaći da smo zahvaljujući svim projektima uspeli da pomerimo sistem, kazao je Jović.
Rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović kazala je da je program Evropske komisije doneo pogodnosti tom univerzitetu i navela da su strukturni projekti, jačanje kapaciteta, ne samo u materijalnom smislu, već i sticanje veština, pomogli članovima akademske zajednice da se prijavljuju i za druge programe EK.
Kako je navela, na taj način članovi akademske zajednice Srbije doprinose radu sopstvenih fakulteta, a otvaranjem studentske mobilnosti i mobilnosti nastavnika kroz program Erazmus +, stvorena je mogućnost da se uživo steknu iskustva na drugim univerzitetima u Evropi.
To sve osnažuje našu akademsku zajednicu i naše mlade ljude, buduće stručnjake. Mislim da su to velika dostignuća i da smo spremni da u nastavku programa učestvujemo sa druge pozicije. Od kada je Srbija postala programska zemlja, Univerzitet u Beogradu nastupa drugačije, kazala je Popović.
Ona je ocenila da je to bitno za pozicioniranje Univerziteta u Beogradu i povećanje njegove vidljivosti.
Na konferenciji je govorila i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović koja je ocenila da je program Erazmus plus jedan od najboljih programa EU.