Nacionalni okvir kvalifikacija u Srbiji – uspostavljanje komunikacije između obrazovanja i tržišta rada
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dr Srđan Verbić na konferenciji „Nacionalni okvir kvalifikacija u Srbiji – uspostavljanje komunikacije između obrazovanja i tržišta rada“, rekao je da Nacionalni okvir kvalifikacija (NOK) verovatno najvažniji preduslov za strane investicije u Srbiji. On je istakao da Ministarstvo prosvete jeste nosilac projekta izrade Nacionalnog okvira kvalifikacija, ali i naveo „da tim poslom ne treba da se bavi samo ministarstvo, već da moraju da budu uključeni i drugi subjekti“.
Ministar Verbić je rekao da je Ministarstvo već nekoliko godina posvećeno procesu izrade NOK-a i naveo da je završeno oko 40 odsto tog posla.
Prema njegovim rečima, poslodavci i investitori žele da vide kvalifikacije, šta neko ume i zna da uradi.
„Kada budemo završili Nacionalni okvir kvalifikacija svaki poslodavac će znati šta znači koja diploma i ko šta zna. Takođe, tada će socijalni partneri mnogo bolje moći da zaštite profesije“, rekao je Verbić.
Govoreći o saradnji privrede i škola rekao je da bi bilo dobro da svaka škola ima partnera ili pokrovitelja koji će da učestvuje na primer u troškovima prevoza učenika, obezbeđivanje udžbenika…
Podsetivši da je donet zakon koji uređuje obrazovanje odraslih, ministar se ocenio da je potrebno da se poveća broj organizacija koje učestvuju u sticanju kvalifikacija i pristalica teze da civilni sektor treba da bude nosilac neformalnog učenja, jer je, kaže, fleksibilniji i dinamičniji od formalnog, koji ne može da održi korak u oblasti obrazovanja odraslih.
Predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Dejan Popović rekao je da je Nacionalni okvir kvalifikacija karika koja nedostaje u ispunjavanju bolonjskog procesa, te konstatovao da Univerzitet treba da pokaže spremnost da otvoreno i fleksibilno pristupi tim dešavanjima.
„Moramo posmatrati stvari ne samo u okviru Srbije nego evropski, kao i da vodimo računa kako da naše kvalifikacije budu prepoznate drugde, ali i da prepoznamo kvalifikacije drugih na srpskom tržištu“, istakao je Popović i upozorio na problem nivoa kvaliteta diploma koje dolaze iz drugih sredina, zbog čega smatra da kvalitet diploma treba da bude jedan od ciljeva.
Za rešavanje problema visoke stope nezaposlenosti u Srbiji neophodna je saradnja sektora obrazovanja i tržišta rada, izjavio je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Davenport dodajući da je EU do sada uložila oko 100 miliona evra u obrazovanje i zapošljavanje u Srbiji kroz nabavke, tehničku pomoć i infrastrukturu.
„U Srbiji vlada velika nezaposlenost. Tržište rada nema dovoljan broj kvalitetno obrazovane radne snage tako da je neophodna dodatna obuka. Da bi se prevazišao problem potrebno je delovanje oba sektora, obrazovanja i tržišta rada“, rekao je Davenport . On jekonstatovao je da Nacionalni okvir kvalifikacija predstavlja način da se odrede i popišu znanja i veštine, koje su potrebne za određeno zanimanje, kao i da obezbeđuje bazu za povezivanje odnosa između zanimanja iz različitih sektora.
„S obzirom na to da se tržište rada sastoji od mnoštva sektora, za Srbiju je veoma važno da se formira što veći broj sektorskih veća da bi mogli uspešno da rade na NOK“, poručio je Davenport.
Prema njegovim rečima, povezivanje sistema obrazovanja i tržišta rada predstavlja izazov ne samo za Srbiju već za sve zemlje članice EU u kojima vlada visoka stopa nezaposlenosti, a Srbija je postigla veliki napredak u podizanju nivoa svesti u toj oblasti.
„Kroz projekte posvećene srednjem i stručnom obrazovanju održavali smo rad na NOK, koji je u tesnoj vezi sa osiguranjem i obezbeđivanjem kvaliteta u nastavi, čiji je cilj da obezbedi dobro obučenu radnu snagu“, rekao je šef Delegacije EU i dodao da će Unija nastaviti da sarađuje sa Ministarstvom prosvete po tom pitanju.
„Prepoznali smo probleme privrednika sa neobučenom radnom snagom, a taj stub je izuzetno važan za društvo. Jedna od prvih mera prilagođavanja i prevazilaženja tog problema je praćenje i anketiranje firmi na godišnjem nivou o njihovim potrebama, koju radnu snagu bi oni hteli a zaposle“, rekao je on.
Korunoski je istakao da bi firme više trebalo da priznaju i neformalno obrazovanje, gde najveći deo veština nije stečen formalno, već kroz rad, jer, kako je primetio, takve veštine često imaju veću vrednost u praksi od formalne diplome.
On je rekao da Ministarstvo privrede želi da posveti više pažnje razvoju preduzetništva, jer smatra da je to jedna od najslabijih tačaka, a preduzetnici su ti koji vuku društvo.
Moderator uvodnog dela konferencije je bila Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE), koji je uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i medijskog pokrovitelja agencije Tanjug, organizovao konferenciju.
On je rekao da Ministarstvo privrede želi da posveti više pažnje razvoju preduzetništva, jer smatra da je to jedna od najslabijih tačaka, a preduzetnici su ti koji vuku društvo.
Moderator uvodnog dela konferencije je bila Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE), koji je uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i medijskog pokrovitelja agencije Tanjug, organizovao konferenciju.
U Srbiji je komunikacija obrazovanja i tržišta rada putem formalno stečenih kvalifikacija koje daju osnovne informacije o tome koliko godina smo obrazovanje sticali, a ništa o osposobljenosti za određene poslove. U drugom delu konferencije, o razvoju Nacionalnog okvira kvalifikacija u Srbiji, govorile su Mirjana Bojanić, posebna savetnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i predsedavajuća Stručnog tima za izradu NOK-a u Srbiji, Tanja Ilić, rukovodilac Centra za dodatno obrazovanje i obuku iz Nacionalne službe za zapošljavanje i Mirjana Kovačević, direktorka centra za edukaciju iz Privredne komore Srbije.