
Prva godišnja konferencija o obrazovanju
Prva godišnja konferencija o obrazovanju, koja je organizovana na inicijativu Kabineta predsednice Vlade, održana je danas u Palati „Srbija“. Konferencija je inicirana kako bi se sumirale urađene sistemske stvari koje omogućavaju da se bolje sagleda obrazovni sistem, ali i da se vidi šta je potrebno menjati. Na konferenciji su predstavljeni i prvi rezultati uspostavljanja Jedinstvenog informacionog sistema prosvete. Na Konferenciji, pored premijerke Ane Brnabić, obratio se i ministar prosvete Branko Ružić, pozdravljajući ideju o organizovanju godišnje konferencije, s namerom i željom da ona postane tradicionalna.
U uvodnom obraćanju premijerka Brnabić je istakla da je u prethodnih nekoliko godina dosta učinjeno kako bi sistem obrazovanja u Srbiji bio bolji i da će Jedinstvenim informacionim sistemom prosvete (JISP) moći da se donose bolje, informisanije odluke o daljem unapređenju. Ona je istakla, da je kroz JISP spojena čitava prosveta sa tržištem rada i da se sada može videti kako se učenici ili studenti zapošljavaju nakon završenog školovanja, koliko čekaju na zapošljavanje, kolika je prva plata, da li se zapošljavaju u oblasti za koju su se školovali ili neku drugu.
Ona je istakla da je u poslednjih šest godina, uz pomoć finansijskih partnera, pre svega Svetske banke, učinjeno je dosta kada je reč o infrastrukturi u sistemu obrazovanja, u šta spada i izgrađenih 4.800 novih mesta u predškolskom obrazovanju.
Prema rečima premijerke, u osnovnom obrazovanju učinjeno je najviše, od povezivanja na brzi bežični internet za šta je izdvojeno 60 miliona evra. Brnabić kaže da će taj projekat biti završen 2023. godine i navodi da je od 1.800 školskih objekata koje će biti povezane na brzi bežični internet, 1.600 već povezano.
On je istakla da je digitalizacija doprinela i tome da 50 odsto upisa u školskoj 2021-2022. godini bude završeno elektronski i da je prošle godine pomogla i u procesu male mature prošle godine, te da prvi put nije moralo da se razmišlja o bezbednosti testova.
Kada je reč o srednjem obrazovanju, premijerka je navela da je povećan broj specijalizovanih IT odeljenja i dodala da je od 2019. godine uvedeno dualno obrazovanje što se, kako kaže, pokazalo kao dobar odgovor na nezaposlenost mladih.
„Dualno obrazovanje omogućava da se brže i lakše zapošljavaju i da im bude veća plata. Od 2021.godine više od 4.000 studenata pohađa studije po modelu dualnog obrazovanja“, kazala je premijerka i pozvala privrednike da se još više uključe u dualno obrazovanje“.
Brnabić je, istakla da je uloženo više od 250 miliona evra u infrastrukturu jer, kako je istakla, nije ulagano decenijama, odnosno 45 godina. Govoreći o visokom obrazovanju, ona je navela, da je potrebna izgradnja dodatne infrastrukture, što podrazumeva i umetničke fakultete. Podsetila je da je u prethodnih sedam godina otvoreno četiri Naučno-tehnološka parka.
Ministar prosvete Branko Ružić je rekao da obrazovni sistem Srbije obezbeđuje jednak pristup obrazovanju za svu decu, nudi lepezu mogućnosti i izbora, te da se nastavni planovi menjaju tako da obezbeđuju ishode učenja koji daju kompetencije, znanja i veštine.
Ministar je istakao da je reforma planova i programa u razredima osnovne škole u punom obimu završena zaključno sa školskom 2021/2022. godinom i da je donela novi pedagoški koncept programa orijentisanih na proces učenja i ishode, odnosno na funkcionalna znanja učenika.
Govoreći o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, ministar Ružić, je istakao da je povećan obuhvat dece do tri godine iz osetljivih grupa i da je u 2020/2021. godini, prvi put u poslednjih deset godina, bio veći od 30 odsto.
„Deo ovih mera za veći obuhvat dece su i velika infrastrukturna ulaganja u izgradnju vrtića koja će obezbediti dodatnih 11.000 mesta u predškolskim ustanovama. Četiri vrtića u Doljevcu, Žitorađi, Sremskoj Mitrovici i Vladičinom Hanu su gotovi, radovi su u toku na osam vrtića, u Kruševcu na dve lokacije, Loznici, Merošini, Tutinu, Prokuplju, Šidu i Smederevu, a za 11 vrtića će biti raspisan tender“, istakao je ministar.
Ministar Ružić je rekao i da se raznolikost obrazovnog sistema najviše uočava na nivou srednjeg obrazovanja, gde je već na nivou gimnazijskog obrazovanja dostupan veliki broj različitih smerova, uz napomenu da su naši učenici, koji su pohađali i polagali program internacionalne mature, sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja i ostvarili rezultate iznad svetskog proseka.
Ministar je naveo da srednje stručno obrazovanje nudi 200 obrazovnih profila za različita područja rada u srednjim stručnim školama, a posebna vrednost ovog dela obrazovnog sistema, prema njegovim rečima, je dualno obrazovanje.
On je rekao da su učinjeni značajni pomaci u podršci obrazovanju dece romske nacionalnosti kroz obezbeđene stipendije, kao i afirmativne mere upisa.
„Još jedna vrednost našeg sistema, od predškolskog do visokog obrazovanja, je i obrazovanje na osam jezika naših nacionalnih manjina i malo koja zemlja u svetu može da se pohvali ovakvim sistemom“ , istakao je on i najavio značajna ulaganja u infrastrukturu u visokom obrazovanju i da će biti prošireni kapaciteti studentskih centara u Beogradu i Nišu za dodatnih 1400 mesta. Ministar je ponovio da je digitalizacija doprinela unapređivanju obrazovnog sistema.
„ Ovo je ukratko naš obrazovni sistem, ono što nudi i kuda ide. Međutim, naglasio bih da su centar našeg sistema, oni od kojih sve zavisi, prosvetni radnici. I da svi mi u državnoj administraciji koji se bavimo obrazovanjem, svi zaposleni u ustanovama obrazovanja postojimo samo iz jednog razloga, a to su naša deca i mladi ljudi. Zbog njih imamo obavezu da stalno preispitujemo sistem, da ga sagledavamo i unapređujemo, da razgovaramo o promenama, da tražimo rešenja i kompromise“, rekao je on.
Ovde možete preuzeti kompletno obraćanje ministra Ružića.